Krupanj
je gradsko naselje u opštini Krupanj u Mačvanskom okrugu. Prema popisu
iz 2002. bilo je 5.072, dok opština broji 20.632 stanovnika. Rađevina
i njeno gradsko središte Krupanj nalaze se u zapadnom delu Srbije,
na desnoj obali reke Drine. Grad je dolinsko neselje i leži smešten
u kotlini okružen ograncima Boranje, Jagodnje i Sokolske planine;
kao podplaninsko mesto leži južno od 45. paralele na 280 m nadmorske
visine. Kroz grad protiču reke Bogoštica, Čađavica i Kržava čijim
spajanjem u centru nastaje reka Likodra.Udaljen je od Valjeva 64 km,
od Loznice 28 km, od Šapca 64 km, od Novog Sada 135 km i od Beograda
160 km. Prvi arheološki nalazi u Krupnju datiraju još iz perioda neolita
i to u vidu ostataka keramike i jedne sekire od lakog belog kamena.
Na ulazu u grad postoje ostaci rimskog naselja sa fragmentima rimske
keramike - ostatak objekta poznatiji kao Vila Rustika. Naziv Krupanj
prvi put se pojavljuje u dubrovačkim spisima iz 1417. godine, a dubrovački
pisari Italijani najčešće su ga zapisivali kao Crupagn. Razvojem rudarstva
u srednjem veku, Krupanj je postao značajno rudarsko mesto (rudnik
srebra) kroz koga su prolazili dubrovački karavanski putevi. Današnja
oblast Rađevina je 1459. potpala pod tursku vlast. Za vreme Prvog
srpskog ustanka, Krupanj je prvi put oslobodio hajdučki harambaša
Đorđe Obradović Ćurčija i njegova četa hajduka, u leto 1804. godine,
a značajnu ulogu u borbi protiv Turaka imao je i knez Krsta Ignjatović,
vojvoda rađevski.
Godine 1837. u Krupnju je otvorena prva škola, a 1842. godine izgrađena
je crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg. Nakon iseljavanja turaka iz Rađevine
porušena je turska tvrđava Soko grad, a na tom mestu je izgrađen manastir
Sv. Nikolaja. Po naređenju kneza Mihaila Obrenovića, načelnik rađevskog
sreza, kapetan Petar Radojlović, organizovao je 1862. godine rušenje
tvrđave. Na prostoru Mačkovog Kamena, na planini Jagodnji, u neposrednom
zaleđu Krupnja, vodila se jedna od velikih bitaka srpske vojske u
Prvom svetskom ratu. U toj bici ranjen je i princ Đorđe Karađorđević,
a ukupni gubici na obe strane cene se na oko 23.000 ljudi. U spomen
na te događaje podignute su crkva spomen-kosturnica Sv. Vaznesenja
Gospodnjeg u Krupnju i spomen-kapela na Mačkovom Kamenu (dela arhitekte
Momira Korunovića). S obzirom na to da je Rađevina peripanonska regija
južnog oboda Panonskog basena, njeno podneblje je umerenokontinentalno.
Okolnost da ovo malo udubljenje predstavlja¨basen u basenu¨ (podplaninsku
župu), podrazumeva izvesna župna obeležja mikroklime Krupnja.Planine
ga štite od regionalnih vazdušnih strujanja,ali mu donose lokalne
vazdušne struje. Mnogi gosti već u prvom susretu sa ovim krajem ističu
izuzetne prirodne pogodnosti, ekološki čistu i nezagađenu sredinu,
zdravu hranu, prijatne letnje noći, kao i zime sa dosta snega što
zajedno pruža mogućnosti za razvoj i letnjeg i zimskog turizma.